Od nauke do prakse

Institut za krmno bilje Kruševac od početka 2017. godine održao je niz radionica sa velikim brojem farmera-stočara u Kruševcu, Vrnjačkoj Banji, Soko Banji, Ivanjici, Valjevu, Vranju i Čajetini.

Na poziv lokalnih samouprava, područnih Poljoprivrednih savetodavnih stručnih službi i farmera, saradnici Instituta za krmno bilje iz Kruševca su pred stočarima iznosili naučne rezultate koji omogućavaju bolje korišćenje prirodnih resursa, proizvodnju jeftine i kvalitetne stočne hrane na oranicama i travnjacima i rentabilniju stočarku proizvodnju u ravničarskim, brdskim i planinskim područjima Srbije.

Teme radionica su bile:

• Efikasnije korišćenje zemljišta kao osnovnog prirodnog resursa u funkciji povećanja proizvodnje jeftine i kvalitetne kabaste stočne hrane.
• Značaj leguminoznih krmnih biljaka u proizvodnji stočne hrane i zaštiti životne sredine.
• Primena naučnih rezultata u praksi u oblasti proizvodnje i konzervisanja krmnog bilja u ravničarskim, brdskim i planinskim područjima Srbije.

Osnovna namena ovih radionica je bila podizanje nivoa znanja farmera u cilju efikasnijeg korišćenja raspoloživih resursa, povećanja ekonomskih efekata proizvodnje mleka i mesa i zaštite zemljišta i vodotokova.

Promovisani su rezultati ispitivanja plodnosti, mikrobiološke aktivnosti zemljišta i sadržaja teških metala u zemljištu, kao i rezultati ispitivanja kvaliteta kabaste stočne hrane (sena, senaže, silaže) koji su dobijeni realizacijom većeg broja projekata koje je Institut realizovao uz podršku Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Uprave za poljoprivredno zemljište i Uprave za agrarna plaćanja, tokom poslednje tri godine.

Farmerima je na jasan i slikovit način, ali i kroz kontrolu kvaliteta stočne hrane na samim radionicama ukazano da je jedan od najznačajnijih ograničavajućih faktora za povećanje njihove konkurentnosti, loš kvalitet kabaste stočne hrane, posebno kada su sadržaj proteina i svarljivost u pitanju. Takođe, ukazano im je da na svojim njivama treba više da gaje leguminozne krmne biljke (lucerku, crvenu detelinu, krmne graškove i grahorice), koje su značajne, ne samo sa ekonomskog i agronomskog, već i sa ekološkog aspekta. Gajenje ovih biljaka omogućava sprovođenje tropoljnog plodoreda na imanjima koji predstavlja bazičnu agrotehničku meru u efikasnom korišćenju i zaštiti poljoprivrednog zemljišta. Ove biljne vrste omogućavaju proizvodnju kvalitetnih i jeftinih proteina, ali su zbog procesa biološke fiksacije azota veoma važne sa aspekta smanjene upotrebe azotnih mineralnih đubriva i zagađenja zemljišta i vodotokova.

Za brdska i planinska područja, na zemljištima lošijih fizičko-hemijskih svojstava i na povećanim nagibima preporučuje se gajenje detelinsko-travnih smeša (DTS) koje Institut za krmno bilje posebno komponuje prema karakteristikama zemljišta i potrebama farmera. Posebna pažnja posvećena je unapređenju proizvodnje kabaste stočne hrane na prirodnim travnjacima koji predstavljaju ogroman i nedovoljno iskorišćen prirodni resurs.

Jedan od najvažnijih ciljeva sprovedenih aktivnosti Instituta je promocija tehnologija konzervisanja kabaste stočne hrane. Ukazano je na sve prednosti spravljanja senaže i silaže u cilju smanjenja gubitaka u procesu pripreme stočne hrane, kao i na mogućnosti povećanja kvaliteta i stabilnosti stočne hrane tokom cele godine.